Biljni sastav perivoja razvijao se kroz povijesne etape i danas se u njemu odražava cjelokupni evolucijski tijek. Od specifičnog, skromnog, renesansnog izbora te malobrojnih baroknih noviteta, do bogatstva raznolikosti novih vrsta sa svih kontinenata, koje su u 19. i početkom 20. stoljeća toliko obogatile perivoj da je on počeo nalikovati na arboretum.
Zbog značajne orografske, mikroklimatološke i pedološke raščlanjenosti i različitosti razvijena su raznolika staništa, što se odražava na bogatstvu flore i biljnih zajednica. U mozaičkoj strukturi prirodnoga vegetacijskog pokrivača, uz dominantne eumediteranske elemente maslinu i rogač, lokalno su prisutni na dubljim i vlažnijim terenima submediteranski elementi bjelograbić, jasen i lovor, a na strmim stijenama nad morem javlja se jedan od rijetkih lokaliteta drvenaste mlječike, elementa egejske vegetacije.
Samonikla flora na površini Arboretuma zastupljena je s 510 svojti svrstanih u 84 porodice, a njezina je osnovna vrijednost i značenje u velikoj biološkoj raznolikosti.
U Arboretumu je utvrđeno 317 drvenastih svojti (233 vrste, 8 podvrsta, 2 varijeteta, 10 križanaca i 64 kultivara), koje pripadaju u 179 različitih rodova iz 82 porodice. Golosjemenjača ima 19 svojti, a kritosjemenjača 298 svojti.
Arboretum je značajna zbirka dendroflore s 84 drvenaste autohtone, većinom mediteranske vrste i podvrste. Od vrsta i podvrsta koje u prirodi rastu isključivo izvan europskoga kontinenta 64 su azijske vrste, 45 je američkih, 14 afričkih i 5 australskih. U Arboretumu se nalaze i vrijedne zbirke kultivara maslina, agruma, vinove loze, palmi, juka, aloja, kaktusa, bambusa i drvenastih pelargonija.
Prvo zabilježeno popisivanje biljnih svojta u Arboretumu provedeno je 1953. godine, kada je utvrđeno 226 svojti. Godine 2018. u Arboretumu je zabilježeno 317 svojti, što znači povećanje od 91 svojte. U Arboretumu se sačuvalo 148 svojti koje su tamo bile i 1953. godine.
