Na posjedu u Trstenome masline su sađene od 16. stoljeća, ali kao malobrojna i pojedinačna stabla, a Gučetići su ulje za jelo i za svjetlo kupovali.
Prva do sad pronađena evidencija o dobivenom ulju i kmetovima koji uzgajaju masline u Trstenom potječe iz 1717. godine. Kasnije, tijekom 18. stoljeća, maslinici su intenzivno proširivani i maslina postaje prevladavajuća kultura.
Kojim su obimom povećavani maslinici u to vrijeme pokazuje jedan zapis iz 1735.godine, kad je Gučetić u mjesecu svibnju posadio u Trstenome 1200 mladih maslina.
U prvoj je polovici 19. stoljeća Gučetićev posjed dosegao svoju najveću površinu i obrađivao ga je do tada najveći broj kmetova. Zemlje su bile zasađene pretežno maslinama i lozom. U Trstenome se na carinama uzgajalo 1500 stabala maslina, a na terenima koji su bili dani kmetovima na obradu uzgajalo se 5900 stabala maslina. U to su vrijeme u Dubrovniku maslina i loza bile osnovne kulture, najproduktivnije i jedine čiji su proizvodi dostajali za izvoz.
Povećanje uzgoja maslina na posjedu pratila je i potreba povećane prerade te se izgrađuju dodatne gospodarske građevine.
Uz staru mlinicu s jednim kamenim mlinom i jednim torkulom od hrastovine, uređuje se i druga s dva mlina i dva torkula, a njima nasuprot izgrađuje se novi magazin za masline. Već za vrijeme i nakon Prvoga svjetskog rata počinje zapuštanje udaljenih maslinika u koje vrlo brzo useljava prirodna vegetacija. Nakon Drugoga svjetskog rata, kad je ostatak Gučetićevog ladanjskog posjeda proglašen Arboretumom, zakonom zaštićen i predan Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, zatečeni se maslinici nastavljaju obrađivati i koristiti.
